1. Šta je "in vitro" uzgoj?

• "In vitro" metoda je uzgoj sadnica uzimanjem stanica iz tkiva matične biljke, bez promjene u genskom materijalu. Prednost ovakvog uzgoja su sterilni uslovi koje nije moguće postići klasičnim uzgojem. Sve sadnice su bezvirusne i daju do 100% veće prinose od klasičnih sadnica uz ostale otpornosti na bolesti i temperaturne razlike.

2. Može li se saditi bez sistema za naovodnjavanje?

• Naravno da može, samo je rast Paulovnije u tom slučaju znatno sporiji. Naš je savjet osigurati navodnjavanje, barem u prve dvije godine.

3. Koje gnojivo koristiti za uzgoj Paulovnije?

• Ako se radi o oranici visokog kvaliteta gnojivo nije nužno potrebno. Međutim, ako postoji sumnja da je oranica lošijeg kvaliteta, preporučuje se hemijska analiza tla, te u skladu sa rezultatima iste - primjena odgovarajućih gnojiva.

4. Može li se posaditi druga kultura između Paulovnije?

• Može, čak je i preporučljivo. Pritom treba voditi računa koju primjenu hemijskih sredstava zahtijeva odabrana međuredna kultura. Naime, kod uzgoja Paulovnija treba izbjegavati hemijska sredstva, pa prema tome i međuredne kulture koje zahtjevaju hemijski tretman.

5. Kako je potrebno pripremiti zemlju za sađenje?

• Ako se radi o većoj površini bilo bi potrebno oranje (zimska brazda min. 25 cm dubine), tanjiranje, a po potrebi i frezanje (roto freza). Ako se radi o malim površinama, dovoljno je motikom usitniti zemlju gdje će se staviti sadnica.

6. Šta ako se na oranicama zadržava voda nakon obilnijih kiša?

• Paulovnija ne podnosi močvarna tla, vode stajačice na oranicama, kao ni podzemne vode 1,5 m do 2 m dubine.

7. Da li je potrebno saditi polaganjem folije?

• Nije, ako se radi o manjem broju sadnica koje možete redovno obilaziti i sprječavati rast trave/korova oko sadnice, posebno dok je mlada.

8. Koliko sadnica ide na 1 ha za trupce, za ogrjev, a koliko za biomasu?

• Za trupce se preporučuje sadnja 500-600 sadnica po hektaru, dok se za biomasu preporučuje sadnja 3.300-3.500 sadnica po hektaru zemlje.

9. Koje su visine sadnice prilikom isporuke?

• Sadnice su prilikom isporuke visine 15-20 cm.

10. Koliko je potrebno sadnici Paulovnije da naraste u stablo koje se može sjeći?

• Stablo Paulovnije je spremno za sječu nakon 9 godina i daje do 1 m³ drveta. Poređenja radi, topoli obično treba 15-20 godina do zrelosti, hrastu 30-40 godina, a boru 70-75 godina.

11. Koje visine bude stablo Paulovnije nakon 8-9 godina?

• Stablo nakon 9 godina može dosegnuti 20-25 m visine.

12. Kada se drvo siječe za drvnu biomasu?

• Optimalno svake dvije godine.

13. Koliki se prinos može očekivati kod biomase svake druge godine na 1 ha?

• Druge godine može se očekivati do 100 tona drvne biomase po 1 hektaru.

14. Koliko ciklusa se može očekivati od jedne sadnice?

• Ako se sadi za trupce, od jedne sadnice može se očekivati do 3 ciklusa sječe. Ako se Paulovnija sadi za drvnu biomasu, od jedne sadnice se može očekivati do 17 ciklusa sječe.

15. Kad je najbolje saditi Paulovniju?

• Paulovniju je najbolje posaditi sredinom maja, no može se posaditi i kasnije. Bitno je da se sadnica ukorijeni do jeseni.

16. Koliko je vode potrebno jednoj biljci?

• Jednoj sadnici Paulovnije potrebno je 15-20 litara vode sedmično, ako se radi o sunčanoj sedmici bez kiše.

17. Za šta se koriste listovi Paulovnije?

• Zbog bogatih sastojaka koje imaju, listovi Paulovnije se mogu koristiti za silažu. Takođe je moguće peletiranje u pelete.

18. Kada Paulovnija počinje da cvjeta?

• U trećoj odnosno četvrtoj godini.

19. Koje bolesti se mogu pojaviti na listovima ili stablima?

• S obzirom na to da se radi o hibridnim vrstama sadnica, trenutno ne postoji bolest koja joj može naštetiti. Moguće su gusjenice na listovima koje stvaraju zanemarivu štetu.

20. Da li divljač voli jesti sadnice?

• Ako postoji sumnja da na području predviđenom za sadnju Paulovnije obitavaju divlje životinje (npr. zec, svinja, srne), bilo bi poželjno ograditi plantažu nepropusnom ogradom za krupnu divljač, jer postoji mogućnost štete.

21. Kolika je cijena biomase po toni?

• Cijena biomase se kreće u zemljama okruženja od 40 € + PDV po toni.

22. Za šta se koristi drvna biomasa?

• Drvna biomasa se uglavnom koristi za proizvodnju peleta. Pelet je osušena biomasa na 10% do 15% vlažnosti koja daje znatno veću energetsku vrijednost nego klasična cjepanica. Biomasa se može koristiti i u drugim postrojenjima za proizvodnju toplote, sušare.