Paulovnija nije previše zahtjevna što se tiče vrste tla, ali je neophodno da zemljište nije močvarno, glinasto i kiselo (ph vrijednost zemljišta treba da bude veća od 5,5).

• Osunčano, orijentacija što južnije
• Bez zasjene
• Ljetnje padavine > 700 mm
• Temperaturne razlike od -29˚C do +45˚C
• Paulovnija uspješno uspijeva do 1000 metara nadmorske visine.

Sadnja se izvodi u periodu od 1. novembra pa do 15. aprila, ako se koriste formirane jednogodišnje sadnice. Sadnice Paulovnije iz saksija se mogu saditi od aprila pa do kraja avgusta.

Ako se Paulovnija sadi za proizvodnju tehničkog drveta, onda je šema sadnje 4x4 m ili 650 sadnica po hektaru površine. U tom slučaju sječa drveta se vrši između osme i desete godine kada drvo ima otprilike 1 m³ drvne mase.

Ukoliko se Paulovnija sadi za proizvodnju biomase ili ogrjeva (drvo ili pelet) tada se Paulovnija sadi gušće - 1x2 m, 2x2 m, 1,5x2 m i u tom slučaju je eksploatacija između treće i pete godine, a iz korijena kreće ponovo da raste novo drvo.

Danas imamo širom svijeta zasađene hektare šuma Paulovnije jer je to vrlo unosan i ekološki biznis budućnosti.

Prilikom sadnje potrebno je iskopati rupu prečnika 60x60 cm i dubine 60 cm.

U prvim godinama poslije sadnje, poželjno je zalivanje biljaka radi što bržeg razvoja korijenovog sistema. Zalivanje se može vršiti ručno ili automatski po sistemu kap po kap.

Nakon prve godine drvo se čepuje, odnosno siječe na nivou zemlje. Na slici je prikazan jedan primjer čepovanja. Bez obzira na veličinu koju je biljka dostigla ona se odsiječe u drugoj godini u proljeće, prije kretanja vegetacije, tj. u martu. Stablo se odsiječe na 5-7 cm iznad zemljišta (čepovanje). Poslije kretanja vegetacije na odsječenom dijelu javljaju se izdanci, od kojih se ostavlja jedan i to najbolji ili najjači, a ostali se sklanjaju.

Taj izdanak nevjerovatno brzo raste. Sljedeća faza poslije ovog čepovanja je da se kidaju izdanci koji se pojavljuju na metar ili metar ipo visine. Ti zaperci moraju da se kidaju do nivoa visine dokle želimo da imamo pravilno stablo. Kada se to završi, na stablu se više ništa ne radi. Važno je napomenuti da se biljka mora očistiti od korova i da mora da bude čista. Poželjno je staviti foliju, ali nije obavezno.

ČEPOVANJE SADNICA

Veoma je važno znati da ne postoji čepovana sadnica.

U posljednje vrijeme mnogi nam postavljaju pitanje: "Da li su vaše sadnice čepovane?"

Jedini odgovor je: "Ne postoje čepovane sadnice."

Rezanjem stabiljke, ili čepovanjem, stimuliše se razvijanje podzemnih organa Paulovnije i tako se ona „usidruje“ i dobija neophodnu stabilnost. Drvo će biti mnogo otpornije na vremenske neprilike i imaće dovoljno snage da odhrani pupoljak koji će iste godine stići da odrveni i tako se zaštiti od predstojeće zime. Stablo Paulovnije je u prvoj polovini godine šuplje i tek od septembra popunjava te šupljine (odrvenjava). Brzina rasta mladice je usko vezana za veličinu korijenovog sistema što nas i dovodi do zaključka da se čepovanje Paulovnije vrši između prve i treće godine rasta kada se procijeni da biljka može da iznese ovu invazivnu mjeru i da nova mladica može da stigne da dovoljno odrveni prije zime, a to je kada biljka na 1,3 m visine mjeri bar 8 cm u obimu. Jasno je da nedorasla biljka ne bi mogla da izdrži ovu mjeru i da bi efekat bio suprotan željenom: zaostatak u rastu. A da ne pričamo o čepovanju sadnica koje još nisu ni unijete u zemlju! Suludo!

Još jedan bitan cilj čepovanja je da ujednači rast plantaže, tj. da se biljke ravnomjerno razvijaju u čitavom zasadu što je vrlo bitno, pogotovo kod drveta koje raste i do 6 cm dnevno i koje pritom ne trpi sjenu.

Čepovanje je značajna mjera uzgajanja Paulovnije, ali mnogo manje od nekih drugih mjera kao, na primjer, odabir mladica nakon čepovanja, od koje će zavisiti i vaš finalni prihod.

Sada znate: ako vam neko ponudi čepovane sadnice, taj ili nije upoznat sa načinom uzgoja Paulovnije ili pokušava da vas prevari.

Budite oprezni, dobro se informirišite i ne nasjedajte na jeftine trikove koji vas mogu skupo koštati.